Bosna i Hercegovina (BiH) još uvijek nije spremna za pridruživanje Evropskoj uniji, izjavio je visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za BiH, Kristijan Šmit, za Euractiv. Ipak, upozorio je da bi daljnje odgađanje pristupnog procesa moglo ozbiljno ugroziti zemlju.
U martu 2024. godine, lideri Evropske unije dogovorili su otvaranje pregovora o pristupanju s BiH, osam godina nakon podnošenja zahtjeva. Međutim, problemi s entitetom Republika Srpska, na čijem je čelu Milorad Dodik, poznat po svojoj bliskosti s Rusijom i sklonosti secesionističkim prijetnjama, još uvijek su prisutni.
“Moramo shvatiti da ove zemlje zapadnog Balkana trebaju evropsku integraciju, inače će biti u velikom riziku u bliskoj budućnosti iz mnogo razloga,” izjavio je Šmit za Euractiv.
Rezultati upotrebe ‘štapa’
Šmit, na funkciji od 2021. godine, priznao je da pristupanje BiH Evropskoj uniji “nije opravdano, zasnovano na zaslugama i činjenicama.” Ukazao je na prijetnje političkoj stabilnosti Bosne, opasnost od rastućeg razočaranja u Evropsku uniju i “dramatičan odljev mozgova” koji bi mogao postati nezaustavljiv.
Iako je odluka o početku pregovora o pristupanju bila dobrodošla, bila je kontroverzna jer je zemlja i dalje pod nadzorom Ujedinjenih nacija nakon građanskog rata u kojem je 1990-ih ubijeno preko 100.001 ljudi.
Centralna vlast Bosne je ograničena, jer je zemlja podijeljena na Federaciju Bosne i Hercegovine s većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom, te Republiku Srpsku s većinskim srpskim stanovništvom, pri čemu svaka etnička grupa bira jednog od tri centralna predsjednika.
Visoki predstavnik UN-a nadgleda mirovni proces, što ga čini de facto najvišim zvaničnikom u Sarajevu, s ovlastima da mijenja zakone i smjenjuje zvaničnike unilateralno.
Opisujući fragmentiranu zemlju, Šmit je istakao da lojalnost građana uglavnom ovisi o njihovim etničkim grupama, koje ostaju duboko partizanske u tumačenju nasilne istorije Bosne.
“To nije kompatibilno s evropskom integracijom, gdje je nediskriminacija u prvom planu,” dodao je.
“Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih, ako ne i jedina zemlja na svijetu koju znam, gdje je građanska država za mnoge ljude prljava riječ jer opisuje razgraničenje od vlastitog etničkog identiteta,” rekao je Šmit za Euractiv.
Ipak, mirovni izaslanik smatra da je brži proces pristupanja jedini način naprijed. “Ako ne bude vidljivog napretka, onda evropska ideja neće biti privlačna mnogim ljudima.”
Čak i “postepeno približavanje i otvaranje prema EU” bi “zadržalo nadu za Evropu živom,” dodao je.
“Ako ne učinimo ništa i kažemo da ćete u nekom trenutku biti spremni, cijela generacija bi mogla emigrirati do trenutka kada članstvo u EU postane ostvarivo. (…) Sljedećih pet godina su ključne.”
Skepticizam prema pregovorima do kraja godine
Ipak, Šmitova ambiciozna vremenska linija je u opasnosti jer Mađarska treba preuzeti predsjedavanje EU Vijećem. Mnogi očekuju da će euroskeptična vlada u Budimpešti odgoditi proces pristupanja.
Bez obzira na to, Šmit je rekao da očekuje da će Mađarska sazvati međuvladinu konferenciju do kraja godine kako bi službeno otvorila pregovore o pristupanju, ali zadržava “određeni skepticizam,” napominjući da pripreme idu sporo.
“Ljudi zaslužuju [pristupanje]. Oni su kroz i kroz Evropljani,” rekao je Šmit.
Šmit je naglasio da je glavni problem za stabilnost i pristupanje Bosne politički preduzetnici koji iskorištavaju etničke podjele u Bosni kako bi povećali svoju moć, ne navodeći imena.
“Ovo se pogoršalo na obje strane u posljednjim godinama zbog rata u Ukrajini,” rekao je Šmit,
tvrdeći da je to pojačalo narative solidarnosti između Srba i Rusa s jedne strane, te Hrvata i Bošnjaka s Ukrajinom s druge strane.
“Shvatili smo da se [bosanski] mehanizmi kontrole i ravnoteže ne vide kao način za balansiranje interesa, već kao alat za blokiranje: ‘Neću pristati, a onda ni ti ne možeš ništa učiniti.’ Zato imamo zastoje (…).”
Šmit je više puta imao sukobe s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske, koji potiče separatizam i prijetio je hapšenjem Šmita ako uđe u autonomnu regiju.
Intervencije nisu u skladu s demokratskim principom
Međutim, Šmitove intervencije u pravilima zemlje često su bile kontroverzne, a bivši njemački ministar poljoprivrede donio je malo prethodnog iskustva u diplomatiji na ovu funkciju.
Njegova odluka da iznenada promijeni izborne i ustavne zakone nakon izbora 2022. godine dovela je do optužbi da je učvrstio blokade između etničkih grupa u zemlji.
Iste godine, dospio je na naslovnice zbog javnog ispada, optužujući bosanske političare za “uvrede” i igranje “političkih igara.”
Šmit je za Euractiv rekao da su njegove intervencije bile nužne kako bi se zemlja održala funkcionalnom, ali je priznao: “Priznajemo da uvijek postajemo pametniji.”
“To ne znači da pojedinačne odluke nisu bile ispravne. Ali kada ih ima previše, neki ljudi počinju da se povlače i kažu: on će to učiniti za nas ako mi ne možemo.”
“To nije u skladu s demokratskim principom,” rekao je Šmit.
