Brisel — Trka za najvišu poziciju u NATO-u nastavlja se uz političke pregovore, a odlazeći nizozemski premijer Mark Rutte je daleko najjači kandidat. Manje od dva mjeseca prije 75. godišnjice NATO-a u Washingtonu, Rutte je na putu da postane sljedeći lider zapadnog vojnog saveza.
Nakon 13 godina na čelu vlade, Rutte je uspio povećati broj svojih pristalica i sada mu preostaju samo tri zemlje koje treba uvjeriti. Među protivnicima su Rumunija, Mađarska, koja je strogo protiv Rutteove kandidature, i Slovačka, koja se još nije izjasnila zbog unutrašnjih političkih promjena. Turska, koja se prije mjesec dana smatrala preprekom, sada je uklonila svoje protivljenje.
Tri izvora su izjavila kako ne očekuju da će Budimpešta i dalje biti protiv Rutte. Ipak, nije jasno hoće li Bratislava podržati Iohannisa, što bi povećalo njegove šanse, ili će stati uz Rutte, ostavljajući Mađarsku kao posljednju prepreku za nizozemskog premijera.
Iako su NATO diplomati očekivali imenovanje do sredine jula, kako bi sve bilo spremno za oproštajnu ceremoniju sadašnjeg generalnog sekretara Jensa Stoltenberga, ta vremenska odrednica sada izgleda sve manje realistična.
Podrška Rutteu dovodi u pitanje namjere rumunskog predsjednika Klausa Iohannisa, koji aktivno traži izlaz iz Bukurešta putem neke visoke pozicije izvan zemlje. Iohannis se kandidirao za NATO, ali se njegovo ime spominjalo i za visoke pozicije unutar EU, kao što je moguće mjesto evropskog komesara.
Vojno-diplomatski krugovi sumnjaju u ozbiljnost njegove kandidature, očekujući da je NATO njegov prvi izbor. Kašnjenje u donošenju odluke promijenilo je prirodu imenovanja, koje će sada koincidirati sa političkim dogovorima oko vrhunskih pozicija u EU nakon junskih izbora.
Iohannisova kandidatura, prvobitno promovirana kao istočna alternativa nizozemcu Rutteu, sada je u sjeni Rutteove uspješne kampanje da pridobije većinu skeptičnih kolega. Iako Rutte dolazi iz zemlje koja je već imala najvišu NATO poziciju nekoliko puta, što je u početku moglo biti odvraćajuće, istočni Evropljani i Balti sada su na njegovoj strani.
Tradicionalno, NATO pozicije se dodjeljuju isključivo na osnovu zasluga. Međutim, politička priroda vojnog saveza znači da vrhunske pozicije trebaju odražavati geografsku ravnotežu. Prema toj logici, s Rutteom kao generalnim sekretarom NATO-a, manje zemlje koje se često smatraju nedovoljno zastupljenima u međunarodnim institucijama, imaju šansu za dobijanje druge visoke pozicije unutar saveza. Nasuprot tome, rumunski generalni sekretar bi imao manje šanse da se okruži istočnoevropskim kadrovima.
