Zemlja koja se često percipira kao najveća prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama je Kina. Ovo je uvjerenje koje dijeli mnogo Amerikanaca, što potvrđuju istraživanja poput onog provedenog od strane Pew Research Centra sredinom 2023. godine, gdje je polovina ispitanika identificirala Kinu kao najveći rizik za SAD, dok je Rusija zauzimala drugo mjesto sa 17%. Slične nalaze pokazuju i druga istraživanja, kao što su ona provedena od strane Čikago savjeta za globalna pitanja.
Nedavne administracije Sjedinjenih Američkih Država također podržavaju ovo gledište. Još 2020. godine, Džon Ratklif, direktor Nacionalne obavještajne službe u to vrijeme, opisao je Kinu kao zemlju koja “teži da dominira SAD-om i drugim dijelovima planete ekonomski, vojno i tehnološki.”
Iako trenutna Nacionalna obrambena strategija Bele kuće ne ocjenjuje Kinu toliko alarmantno, opisujući je kao “izazov tempiranja” za SAD, ministar obrane Lojd Austin je jasno stavio do znanja da Kina ima namjeru da mijenja međunarodni poredak i da sve više ima moć da to i učini.
Međutim, kao dugogodišnji promatrač Kine, smatram da mnogi ljudi pretjerano procjenjuju moć te zemlje. Nedavni izazovi s kojima se suočava kineska ekonomija doveli su do ponovnog razmatranja koliko je Kina zaista moćna. Ali, prepreke s kojima se Kina suočava protežu se daleko izvan ekonomskog sektora, a neprepoznavanje ove činjenice može izobličiti našu percepciju geopolitičkih promjena.
Stvarnost unutrašnjih izazova: Balansiranje snage i slabosti
Postoji nekoliko razloga za ovu zabludu. Jedan od ključnih faktora je to što Kina iz daljine može izgledati kao nepobjedivi div. Impresivne brojke o njenom ekonomskom rastu, vojnom budžetu i infrastrukturnim projektima mogu zasjeniti stvarne izazove s kojima se suočava.
Kineska ekonomija, iako je do skoro smatrana nezaustavljivom, sada pokazuje znakove slabljenja zbog deflacije, rastućeg duga i problema u građevinskom sektoru. Također, unatoč naporima da izgradi svoju meku moć i uspostavi saveze širom svijeta, Kina ima manje prijatelja nego što se može pretpostaviti.
Osim toga, stanovništvo Kine stari i neuravnoteženo je, što postavlja izazove pred ekonomiju i društvo. Političke odluke Kine u vezi s COVID-19 dovele su do sumnje u efikasnost njene vlade, dok brojne čistke i antikorupcijske kampanje sugerišu da se Kina suočava s sistemskim rizicima.
Iako je Kina postigla impresivne rezultate od osnivanja Narodne Republike 1949. godine, kao što su izvlačenje stotina miliona ljudi iz siromaštva i brz ekonomski razvoj, suočava se i s ozbiljnim unutrašnjim izazovima.
Dakle, iako Kina može biti izazov za SAD, neprepoznavanje njenih unutrašnjih slabosti može dovesti do pogrešne raspodjele resursa i pažnje. Važno je da Amerikanci vide Kinu kao kompleksnu silu, sa svojim impresivnim dostignućima, ali i sa svojim značajnim izazovima. Ovaj balans je ključan dok SAD i Kina pokušavaju izgraditi stabilne odnose i pronaći zajedničke tačke za saradnju.
