Irska, Španija i Norveška su najavile svoje formalno priznanje palestinske države, koje će stupiti na snagu 28. maja. Ova koordinirana odluka triju zemalja ima za cilj podržati rješenje o dvije države i promovisati mir na Bliskom istoku. Najava je odmah naišla na oštre reakcije Izraela, koji je povukao svoje ambasadore iz Dublina, Madrida i Osla.
Značaj priznanja
Pedro Sánchez, premijer Španije, naglasio je važnost ovog priznanja za mir, pravdu i dosljednost. Obrativši se španskom parlamentu, Sánchez je izjavio: “Moramo osigurati da se poštuje rješenje o dvije države i da moraju postojati međusobne garancije sigurnosti.” Njegove izjave su dočekane aplauzom, što je naglasilo široku političku podršku ovom potezu.
U Dublinu, irski premijer Simon Harris proglasio je pravo Palestine na državnost, ističući da ovaj korak predstavlja nedvosmislenu podršku rješenju o dvije države. Harris je izrazio uvjerenje da će i druge zemlje slijediti ovaj primjer, jačajući zamah prema mirnom rješenju.
Norveški premijer, Jonas Gahr Støre, ponovio je nužnost priznanja za postizanje mira na Bliskom istoku. Naglasio je da će Norveška smatrati Palestinu nezavisnom državom sa svim pravima i obavezama koje to podrazumijeva.
Izraelski odgovor
Izraelski odgovor bio je brz i oštar. Ministar vanjskih poslova Izraela, Israel Katz, naredio je hitan povratak ambasadora iz triju zemalja na konsultacije i upozorio na daljnje “ozbiljne posljedice.” Katz je tvrdio da će priznavanje Palestine omesti napore za oslobađanje talaca koje drži Hamas i ugroziti sigurnost Izraela.
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova namjerava opomenuti ambasadore iz Irske, Španije i Norveške, predstavljajući im video koji prikazuje taoce koje drži Hamas. Katz je optužio zemlje koje priznaju Palestinu da nagrađuju Hamas i Iran, komplikujući napore za postizanje primirja.
Širi kontekst
Ovo priznanje dolazi usred dugotrajnog sukoba u Gazi, koji je rezultirao hiljadama žrtava i širokim međunarodnim pozivima za trajni mir. Palestinsko ministarstvo zdravlja izvještava o više od 35.000 smrtnih slučajeva uslijed izraelske vojne ofanzive, nakon napada vođenog od strane Hamasa koji je ubio oko 1.200 ljudi i zarobio 250 talaca.
Pedro Sánchez je optužio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua za nadzor nad masakrima u Gazi, pozivajući na primirje i osuđujući ubijanje civila. Sánchez je dosljedno kritizirao izraelske vojne akcije, istovremeno priznajući pravo Izraela na samoodbranu.
U Oslu, premijer Støre je istakao istorijsku ulogu Norveške u diplomaciji na Bliskom istoku, referirajući se na sporazume iz Osla iz 1990-ih. Naglasio je da je priznavanje ključno za održavanje mogućnosti rješenja o dvije države usred stalnog nasilja.
Evropske i globalne implikacije
Dok je Švedska bila prva zemlja EU koja je priznala Palestinu 2014. godine, odluke Irske, Španije i Norveške označavaju značajnu promjenu u evropskoj podršci. Oko 140 od 193 članice UN-a priznalo je palestinsku državnost od 1988. godine, ali većina zemalja EU to nije učinila.
Potez ovih evropskih nacija signalizira potencijalnu promjenu u diplomatskom pejzažu, potencijalno potkopavajući dominaciju SAD-a u mirovnom procesu između Izraela i Palestine. Ovaj razvoj događaja usklađen je s rastućim evropskim nezadovoljstvom zbog zastoja u mirovnom procesu i nastavka izraelskog širenja naselja.
Priznanje od strane Irske, Španije i Norveške moglo bi također uticati na izraelsko javno mnijenje i diplomatske odnose. Bivši generalni direktor izraelskog ministarstva vanjskih poslova Alon Liel opisao je ovaj potez kao “noćnu moru za trenutnu izraelsku vladu,” naglašavajući njegov potencijal da utiče na izraelsku politiku i javno mišljenje.
Budući izgledi
Priznanje ovih evropskih zemalja vjerovatno neće rezultirati trenutnim promjenama na terenu u Gazi ili na Zapadnoj obali. Međutim, povećava pritisak za obnovljene napore ka političkom rješenju zasnovanom na nezavisnoj palestinskoj državi koja koegzistira s Izraelom.
Irski planovi za unapređenje svog predstavničkog ureda na Zapadnoj obali u punopravnu ambasadu, kao i recipročni potezi za palestinsku misiju u Irskoj, predstavljaju konkretan korak ka jačanju diplomatskih odnosa.
Odluka Irske, Španije i Norveške da priznaju Palestinu predstavlja značajnu prekretnicu u dugogodišnjem sukobu između Izraela i Palestine. Ona naglašava kolektivni poziv za mir, pravdu i implementaciju rješenja o dvije države. Kako druge nacije razmatraju slična priznanja, geopolitički pejzaž Bliskog istoka mogao bi doživjeti značajne promjene, potencijalno otvarajući put za obnovljeni mirovni proces.
